Utjecaj obrade pamuka na rezultate bojadisanja reaktivnim bojilima
Sažetak
Najbolji zakon očuvanja prirode je visoka svijest pojedinca. Tekstilni tehnolog-kemičar, neovisno o izboru bojila i dodataka, mora uvidjeti problem prije početka bojadisanja da bi osigurao minimalno onečišćenje otpadnih voda. Kod reaktivnih bojila, koja danas predstavljaju najveću skupinu bojila za bojadisanje celuloze, nastoji se smanjiti dodatak soli, omjer kupelji, a izbor dati reaktivnim sustavima s visokim stupnjem fiksiranja. Međutim, pokazalo se da neovisno o reaktivnom sustavu bojila, stupanj onečišćenja voda ovisi i o obradi tekstilnog supstrata. Posebna pozornost u radu usmjerena je predobradi pamučnog konca (kvašenje anionaktivnim odnosno neionogenim tenzidom i mercerizacija). Sva ispitivanja obavljena su sa C.I. Reactive Red 120 reaktivnim bojilom. Bolje iskorištenje bojila dobiveno je obradom anoionaktivnim tenzidom, a do 30 % veći stupanj fiksiranja za mercerizirane uzorke u odnosu na bijeljene, općenito govori u prilog manjem zagađenju otpadnih voda poslije bojadisanja.##submission.downloads##
Objavljeno
2000-03-31
Kako citirati
[1]
Parac-Osterman, Đurđica, Soljačić, I. i Golob, V. 2000. Utjecaj obrade pamuka na rezultate bojadisanja reaktivnim bojilima. Tekstil. 49, 3 (ožu. 2000), 125–130.
Broj časopisa
Rubrika
Izvorni znanstveni rad
Autorska prava
Copyright (c) 2000 Hrvatski inženjerski savez tekstilaca

Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution 4.0 International License.