Otapala za kemijsko čišćenje

Autor(i)

  • Ivo Soljačić Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za tekstilno-kemijsku tehnologiju i ekologiju, Zagreb, Hrvatska
  • Tanja Pušić Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za tekstilno-kemijsku tehnologiju i ekologiju, Zagreb, Hrvatska https://orcid.org/0000-0002-6727-8344

Ključne riječi:

otapala, tekstil, kemijsko čišćenje

Sažetak

Opisani su razvoj i primjena otapala za kemijsko čišćenje, te njihova fizikalna i kemijska svojstva. Većina otapala koja su se primjenjivala kroz 180 godina, koliko dugo je kemijsko čišćenje poznato, već su napuštena. Glavni razlozi su njihova zapaljiva i toksikološka svojstva, ali i pronalazak novijih otapala prikladnijih za primjenu. U drugoj polovici dvadesetog stoljeća sve se veća pažnja posvećuje i ekologiji, te su zbog zaštite prirode napušteni teško razgradljivi fluorklorugljikovodici koji su u kemijskom čišćenju pokazali vrlo dobre efekte. Danas se u svijetu najviše primjenjuju perkloretilen i ugljikovodikova otapala, s tim da se perkloretilen pretežno primjenjuje u Europi i SAD-u i to u iznosu od oko 60 do 90 % očišćene robe, a ugljikovodikova otapala u Japanu, s iznosom oko 85 % očišćene robe. Znatan udio ima i mokro čišćenje u vodi. U novije vrijeme razvijaju se ekološka otapala Green Earth i tekući ugljikov dioksid. Predviđa se da će se u budućnosti u Europi sve više primjenjivati ugljikov dioksid, i to baš zbog toga što nije toksičan, a u malim količinama koliko ga troše kemijske čistionice nije ekološki štetan.

Preuzimanja

Objavljeno

2009-10-30

Broj časopisa

Rubrika

Pregledni rad

Kako citirati

[1]
Soljačić, I. and Pušić, T. 2009. Otapala za kemijsko čišćenje. Tekstil. 58, 10 (Oct. 2009), 493–506.

Najčitaniji članci istog autora / istih autora

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 > >>